Milivoje Milović

Hronologija sporta u Kuli (1913 - 2000)

 

PLANINARENJE

Već 1931. god. u Kuli je osnovana podružnica planinarskog društva "Fruška Gora" iz Novog Sada. Ta podružnica je 1931. god. brojala 53 člana.

Posle II svetskog rata u Kuli se ponovo rasplamsala želja za upoznavanjem prirodnih lepota. Ljubomir Kljajić, nastavnik fizičkog vaspitanja okuplja grupu zainteresovanih zajedno sa Savom Jerkovim i osnivaju planinarsko društvo. Osnivačka skupština održana je 8 marta 1951. godine. Ljubomir Kljajić je bio prvi predsednik planinarskog društva koje je okupljalo sve više i više omladine iz dana u dan. Počinju da se organizuju izleti najpre na bliže planinske vence, a zatim sve dalje i dalje. Uskoro Ljubomir Kljajić odlazi, a Sava Jerkov postaje novi predsednik i čitav život poklanja planinarstvu.
Sava Jerkov
 

Planinari Kule su se za kratko vreme probili među najbolje planinare u Vojvodini. Njihov rad nije ostao nezapažen jer su njihovi članovi učestvovali na mnogim takmičenjima i ostvarivali veoma dobre rezultate. Učestvovali su na svim takmičenjima koje je organizovao Planinarski savez Srbije i Jugoslavije, a naročito se ističu kulske trojke u takmičenjima na stazama od 10, 20 i 30 km sa više kontrolnih tačaka. Planinari Kule su organizovali omladinsku radnu akciju pod nazivom "Telečka" 1979. god. gde su započeli izgradnju planinarskog doma. U klubu se formira više selekcija kao što je seniorska, pionirska, juniorska, a takođe i ženska. PSD Hajduk učestvuje sa svojim članovima na raznim marševima širom Jugoslavije. Naročito dobri rezultati su postignuti na orijentacionim takmičenjima. Učestvuju takođe i na prvenstvu Jugoslavije 1981. god. gde pioniri osvajaju prvo mesto, a omladinci drugo. Među najboljima se posebno ističu Rajko Jurišić, Slavko Budinski, Jovan Dančuk, Saša Todorović… Te godine planinari ukupno osvajaju 18 zlatnih, 26 srebrnih i 14 bronzanih medalja te 2 plakete i 14 pehara. Iste godine u Sloveniji su pohađala smučarsku školu 62 planinara (pioniri). Osvajaju se planinski vrhovi među kojima je i Triglav. Za svoj uspešan rad PSD Hajduk 1982. god. proglašen je za najbolji sportski kolektiv u opštini i dobija oktobarsku nagradu. U toku svog postojanja članovi društva su osvojili Olimp, Triglav i više naših planina. 24 jula 1982. god. naših 8 omladinaca uspelo je da zauzme najviši greben Triglava. Srećko Topić je te godine na prvenstvu Jugoslavije u orijentacionom takmičenju na Fruškoj Gori osvojio 3 mesto i bronzanu medalju.

Klub je i dalje nastavio sa takmičenjem, ali zbog loše materijalne situacije 1987. god. polako se počelo osipati članstvo i sve manje se učestvuje na takmičenjima. U periodu od 1990. god. pa nadalje sve u klubu postaje nejasno, nastaje totalni haos da bi od 1991. do 1994. god. Planinarski dom bio potpuno opustošen. Ipak 1995. godine formirano je novo predsedništvo, a za predsednika je izabran Mihajlo Eždenci. 1996. godine se okupilo 30-ak članova, ali PS Vojvodine i PS Srbije te iste godine nisu dozvolili aktivnosti kluba u potpunosti zbog stočne zaraze koja se širila pa su rezultati rada u klubu bili dosta slabi. Ipak, i pored svega u manjim grupama se posećuju pojedini planinski vrhovi.

Kao član PSD Hajduka veoma dobre rezultate postigao je i Slavko Pap iz Ruskog Krstura koji je osvojio Triglav, Šaru i Durmitor za šta dobija razna priznanja i diplome. On se takođe prvi počeo baviti biatlonom u PSD Hajduk i postiže zapažene rezultate i kao strelac i kao smučar. On se posvećuje biatlonu i učestvuje na Balkanskom šampionatu 1982. god. a predhodno na prvenstvu Jugoslavije u biatlonu na Kopaoniku 1980. god. U smučarskom trčanju na Pohorju 1980. god. zauzima 2 mesto, na Žabljaku 3 mesto dok na Zlatiboru zauzima 5 mesto. 1982. godine Pap učestvuje u organizovanju Balkanskog šampionata u smučanju na Kopaoniku. Takođe učestvuje na Jugoslovenskom memorijalnom kupu na Žabljaku gde zahvaljujući svojim rezultatima postaje stalni član reprezentacije Vojvodine, a zatim i reprezentacije Jugoslavije u biatlonu. Stekao je zvanje trenera i instruktora, položio je sudijski ispit i učestvovao u organizacionom odboru 1984. god. u biatlonu na 14 zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu.