Ubrzo odlazi na odsluženje vojnog roka. Posle vojske, 1958. godine,
zaposlio se u FVT "Sloboda" u Kuli, zatim u "Vulkan-Trio"
u Kuli, da bi 1960. god. nastavio da radi u FA "Istra" u Kuli.
Kao stipendista FA "Istra" završava Višu tehničku školu u
Novom Sadu, 1964. godine, a po završetku se vraća ponovo u FA "Istra"
u Kuli. Godine 1966. zapošljava se u Mašinsko-tehničkoj školi u kojoj
radi kao nastavnik. Vanredno studira FON, smer kibernetika, ali zbog
drugih obaveza prekida studije. Svoj radni vek proveo je u Mašinsko-tehničkoj
školi odakle je otišao 1996. godine u penziju. Penzionerske dane provodio
je u Kuli.
Svoj sportski život započeo je još u Nižoj realnoj gimnaziji kao član
gimnastičke sekcije, pri čemu je učestvovao na sportskim akademijama,
a kasnije nastavlja u DTV "Partizan". U međuvremenu, bavio
se fudbalom, i sve svoje slobodno vreme provodio je sa drugovima na
Vašarištu (deo Kule) gde su formirali tim pod istoimenim nazivom koji
je igrao sa ekipama iz Gedera, Šangaja, Budima (sve delovi Kule), kao
i sa podmladkom Hajduka. U međuvremenu je trenirao veliki rukomet i
od 1949. god. bio je član ekipe podmladka RK "Jedinstvo" iz
Kule, koje je tada igralo u srpskoj ligi. U isto vreme pored rukometa
počinje da trenira i fudbal u podmladku FK "Hajduka" kod trenera
Rujer Petra, ali ubrzo odlazi na školovanje u Kragujevac. U školi nastavlja
da se aktivno bavi fudbalom, odbojkom, rukometom, atletikom i gimnastikom.
Pod budnim okom nastavnika fizičkog vaspitanja Živka Matića postaje
svestrani sportista. Uključuje se u sve sportske grane u školskoj ekipi.
U periodu školovanja nije se mogla zamisliti školska ekipa u kojoj nije
bio poznati Šilja. Istovremeno se uključuje u DTV "Partizan"
III u Kragujevcu, u kojoj ubrzo postaje prednjak. Sa ekipom učestvuje
u narodnom višeboju na prvom sletu Partizana Srbije u Kragujevcu 1956.
godine.
Za vreme školskog raspusta igrao je rukomet za RK "Hajduk"
Kula, koji se tada takmičio u Vojvođanskoj ligi. U toku raspusta 1955.
godine uključuje se u AK "Hajduk", u kom pod nadzorom trenera
Horvat Ištvana postiže izvrsne rezultate u atletici. Svojim rezultatima
u skoku u dalj i troskoku, svrstao se među najbolje skakače u Vojvodini.
Bio je bez konkurencije je u trčanju na 110 m sa preponama. Ovim rezultatima
izborio je pravo učešća na državnom prvenstvu u Novom Sadu. Na 8. pojedinačnom
prvenstvu Jugoslavije za juniore do 20 god, od 3-4. septembra 1955.
godine u N. Sadu u troskoku je izborio mesto među 10 najperspektivnijih
juniora Jugoslavije (12,89 m). U međuvremenu položio je ispit za instruktora
atletike.
Posle završetka škole odlazi u Novi Travnik gde igra rukomet i fudbal
za ekipu "Bratstva" (Druga "A" zona), ali samo jednu
polusezonu, a zatim odlazi na odsluženje vojnog roka. Na prvenstvu Sarajevske
vojne oblasti izborio je mesto u reprezentaciji u odbojci u susretu
protiv mornarice u Meljinama 1957. godine. Iste godine učestvuje na
prvenstvu Treće vojne oblasti u Skoplju i kvalifikuje se u vojničkom
višeboju za armijsko prvenstvo u Novom Sadu, i plasira se među prvih
šest takmičara. Istovremeno se bavi fudbalom i rukometom, a ekipu rukometaša
trenira i priprema za armijsko prvenstvo u Puli 1958. godine.
Povratkom u Kulu nastavio je da aktivno igra rukomet u RK "Hajduk"
koji se takmiči u Vojvođanskoj ligi. Istovremeno trenira fudbal i 1960.
godine prelazi u FK "Hajduk" koji se takođe takmiči u Vojvođanskoj
ligi. Međutim, odlaskom na studije u Novi Sad, zbog obaveza ne može
redovno da trenira, pa prelazi u lokalni klub FK "Istra",
koji se takmiči u podsavezu u kom igra do jeseni 1964. godine. U proleće
1965. godine preuzima da trenira ekipu rukometaša RK "Hajduk",
a istovremeno pohađa kurs za fudbalske sudije. U narednom periodu sudi,
postaje republički sudija, a 1975. godine zbog povrede prestaje da se
bavi suđenjem i prelazi u kontrolore. Bio je delegat i republički kontrolor
u Područnoj ligi Sombor. U međuvremenu se posvetio pisanju knjige o
istorijskom razvoju sporta u Kuli, a kao rezultat tog rada svetlost
dana ugledaće ova knjiga.
Preminuo je 24. VII 2001. god.